Žuti lupin, kao i uskolisni lupin, bijeli lupin ili krmni lupin, vrlo je poznata biljka u Poljskoj. Žuti lupin uveden je u uzgoj zbog svojih velikih dobrobiti. Sjemenke žutog lupina igraju veliku ulogu. No, prije nego što se provede uzgoj ove biljke, trebali bismo saznati koje su sorte žutog lupina, kao i kako se uzgoj i njega provode.
Za više savjeta i informacija, ovdje pročitajte članke o lupini.
Žuti lupin (Lupinus luteus) - ono što biste trebali znati o biljci
Žuti lupin - Lupinus luteus je jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki - Fabaceaekoja je poznata i kao obitelj mahunarki. Naravno, biljka se nalazi u jugozapadnoj Europi, ali i u sjevernoj Africi i zapadnoj Aziji.
Vrijedi znati da žuti lupin može narasti do 60 cm u visinu, a korijenov sustav mu je vrlo jak. Korijeni su složeni u hrpe i mogu doseći do 2,5 m duljine. Upamtite da je korijenov sustav dodatno jako razgranat i ima velike bradavice, pa neće biti najbolje rješenje za plitke položaje.
Za ove biljke karakteristično je njihovo veliko zeleno i dlanasto lišće koje raste na ukočenim i dugim peteljkama. Cvjetovi, koji se pojavljuju od lipnja do rujna, svijetlo su žuti i narančasti. Pojedinačni cvjetovi skupljeni su u krute, podignute cvatove. Nakon cvatnje njihova se boja mijenja u smeđu, a cijele se uši pretvaraju u nježno dlakave mahune s malim i ovalnim sjemenkama. Boja sjemena ovisi o sorti.
Lupin žuti - uzgoj
Zahtjevi za žuti lupin (Lupinus luteus)
Prilikom odlučivanja o uzgoju žutog lupina važno je saznati što biljci treba. Žuti lupin je nezahtjevan, što ga čini lakim za uzgoj. Osim toga, vrlo je lako pronaći potrebne hranjive tvari, čak i na siromašnom tlu. Zapamtite, međutim, da vlažna, teška i zbijena tla nisu prikladna za uzgoj ove biljke.
Lupin se može uzgajati i na mjestima siromašnim dušikom jer su čvorići korijena odgovorni za proizvodnju dušika. Također je povoljno što je žuti lupin prilično otporan na niske temperature, pa se može sijati kao predusjev u razdoblju od druge polovice ožujka do početka travnja.
Moramo zapamtiti da žuti lupin zahtijeva dovoljno sunčan položaj gdje će supstrat biti blago kiseo s pH 5-6. Ako odlučimo rasti na laganom i suhom tlu, trebamo imati na umu da će biti potrebno dodatno navodnjavanje.
Žuti lupin treba posaditi na dubinu od oko 2-3 cm, držeći razmak redova od 20-30 cm. Vrijedno je sjetiti se predsjetvene obrade sjemena pripravcima koji imaju antifungalna i antibakterijska svojstva, ali i odbijaju štetnike. Ili ćete možda i vi biti zainteresirani ovaj članak o uzgoju trajnog lupina u vrtu?
Njega žutog lupina - kako to treba učiniti
Što se tiče njege žutih lupina, s tim nećemo imati velikih problema. Međutim, vrijedi se sjetiti raskoračiti sastojinu koja je namijenjena uzgoju ove biljke. To je vrlo važno jer u prvoj fazi razvoja korov često može poremetiti rast korova. Plijevljenje je važno sve dok biljke potpuno ne narastu.
Vrlo važan element u uzgoju također je rotacija, tj. Kontrola biljaka nakon čega i prije kojih se biljke sade na zadani položaj. Pa, ne može se saditi prije i poslije biljaka iz obitelji mahunarki. Štoviše, ne preporučuje se sadnja nakon usjeva korijena.
Moramo obratiti pozornost i na prevenciju bolesti. Vrijedi znati da su biljke ugrožene gljivičnim, virusnim bolestima i štetočinama. Najčešće gljivične bolesti uključuju antraknozu, pepelnicu, sivu plijesan, hrđu, gangrenu boginje fusarium i lupinu. S druge strane, među virusnim bolestima najpopularniji su virusi uskolisnog lupina, virus žutog mozaika graha i virus mozaika krastavca, a štetnici su puževi, smeće, lisne uši, tripsi, med i poljoprivreda.
Žuti lupin - kakvu ulogu imaju sjemenke žutog lupina i koje su njegove sorte
Na koju vrstu vrijedi obratiti pažnju
Žuti lupin poznata je biljka koja se često uzgaja na poljima. Prilikom odlučivanja o uzgoju ove biljke, trebali bismo znati da dolazi u desetak sorti, koje se jako razlikuju po okusu sjemena. Neke od njih su slatke sjemenske sorte, ali druge, naprotiv, imaju gorko sjeme.
Ovdje bismo trebali znati da su sorte slatkog sjemena vrijednije jer se koriste u različite svrhe, uključujući zeleno gnojivo, ali i za hranu za žitarice. S druge strane, gorke sorte, zbog velike količine alkaloida u mahunama, mogu se koristiti samo kao zeleno gnojivo.
Kod nas se u pravilu uzgajaju slatke sorte. Ove sorte uključuju 'Parys', koja je grmolika biljka s narančastim cvjetovima u kojoj ima puno zelene mase. Vrijedi znati da sorta pokazuje otpornost na Fusarij. Druga sorta je 'Lord' koja je ranocvjetna sorta s cvjetovima naranče.
Sorta 'Mister' također je slatka sorta koja je vrlo rana i pokazuje prilično visoku otpornost na antraknozu. Cvjetovi mu postaju narančastožuti. 'Grebe' je vrlo rana sorta, ali se ne grana i cvjetovi su joj žuto-narančasti. Nerazgranata sorta je 'Taper' koja rano sazrijeva i otporna je na Fusarij, mahune mu se ne lome, a cvjetovi su žuti.
Korištenje sjemena žutog lupina (Lupinus luteus)
Žuti lupin rasprostranjena je biljka koja je popularna kod poljoprivrednika. Ali zašto je žuti lupin toliko popularan? To je vrijedno saznati, pogotovo ako razmišljate o uzgoju ove biljke na svom polju. Pa da vidimo čemu služi žuti lupin.
Biljka je od velike važnosti u području poljoprivrede. Lupin u svojim sjemenkama sadrži vrlo velike količine proteina. Sorte lupina dijele se u dvije vrste, i to tradicionalne, tj. Nedovršene, koje se uzgajaju za sjeme i zelenu krmu, te poluproizvodi, koji se mogu koristiti samo za zeleno gnojivo.
Vrijedi znati da bi žute lupine trebalo brati kad su stabljike i mahune potpuno suhe. Obično ovo razdoblje pada u drugoj polovici kolovoza. Prilikom odlučivanja o uzgoju lupina moramo se sjetiti osigurati mu odgovarajuće uvjete za razvoj biljke.